84 propusta u jezgru 4G i 5G mreža: kome se veruje bez pitanja
Istraživači singapurskog univerziteta Nanyang našli su 84 do sada nepoznata propusta u sedam otvorenih implementacija jezgra mobilne mreže. Jezgro je deo koji retko ko vidi: bazne stanice su antene po krovovima, a jezgro proverava ko je pretplatnik, otvara mu data sesije, određuje kuda njegov saobraćaj ide i drži vezu dok se korisnik kreće. Razvojni timovi su potvrdili 83 nalaza, 81 je dobio CVE oznaku, a do zaključenja rada zakrpljeno je 58. Skoro sve ima isti koren: komponenta veruje poruci zato što je stigla sa mesta koje smatra internim. Tako se prihvataju poruke bez obaveznih polja, vrednosti koje nemaju smisla, pravila koja se dupliraju i zahtevi koji zauzimaju resurse dok ih ima. Autori taj obrazac zovu greškama implicitnog poverenja. Većina propusta obara mrežnu funkciju ili je izgladnjuje, pa nove sesije prestaju da se uspostavljaju, a postojeće pucaju. Najozbiljniji slučaj je preuzimanje sesije u 5G mreži: napadač ubaci pravilo za obradu paketa sa istim identifikatorom i višim prioritetom od postojećeg, i skretnica na kojoj se sortira korisnički saobraćaj počinje da ga šalje kroz njegov tunel. Isto ponašanje potvrđeno je i na dva komercijalna 5G proizvoda, u laboratoriji i uz saglasnost proizvođača; jedan je zakrpljen i vodi se kao CVE-2026-8233, drugi još radi na ispravci. Za napad je potrebno slanje kontrolnih poruka ka jezgru — dakle da je napadač već unutra, ili da je granica loše postavljena — pa nije reč o napadu sa bilo koje tačke interneta. Propuste je tražio iFinder, sistem AI agenata koji uči obrasce iz starih prijava grešaka, ali nijedan nalaz nije prihvaćen samo na osnovu modela: svaki je izvršen u testnoj mreži, a potom ga je potvrdio i razvojni tim projekta.
Mobilne mreže su decenijama građene na uverenju da je kontrolni sloj fizički zatvoren, pa poruka koja stigne iznutra i ne mora da se preispituje — položaj je bio dokaz identiteta. Onda je jezgro preseljeno u kontejnere, virtuelne mašine i cloud, a pretpostavka je ostala u kodu iako zidovi oko nje više nisu isti. Otud i praktična posledica: jedno pogrešno mrežno pravilo ili jedna kompromitovana funkcija sada vrede koliko nekad fizički pristup sali sa opremom. Za korisnika telefona nema dugmeta koje to rešava; ako mu saobraćaj skrene kroz tuđi tunel, sadržaj u HTTPS-u i VPN-u ostaje zaštićen, ali se vidi s kim priča i kada, a veza može da se prekine kad napadaču odgovara. Kod nas Telekom, Yettel i A1 ne objavljuju javno koje verzije jezgra koriste, ali to nama i ne bi bilo od prevelike koristi. Operator treba da postavi pitanje dobavljaču: proverava li jezgro svaku unutrašnju poruku, ili i dalje računa da je dovoljno što je stigla iznutra. Isto pitanje važi i za privatne 4G i 5G mreže u fabrikama, lukama, državnim organizacijama, gde se otvorena jezgra koriste češće nego što se priča. Vredi zapamtiti i jedan broj: u tri projekta 23 potvrđena propusta u trenutku objave nisu imala nijednu zakrpu.
- Utvrdi da li negde koristiš Open5GS, free5GC, OpenAirInterface, SD-Core ili eUPF — samostalno ili ugrađeno u kupljen proizvod — i traži od dobavljača spisak CVE oznaka i verzija koje ih zatvaraju
- Proveri da GTP-C i PFCP interfejsi nisu dostupni iz javnih, korisničkih ni administrativnih mreža; u cloud postavci to znači pregled bezbednosnih grupa i mrežnih pravila, a ne uverenje da je segment „interni”
- Uključi uzajamnu proveru identiteta između mrežnih funkcija gde je to podržano i ograniči komunikaciju na tačno određene parove komponenti
- Prati neočekivane PFCP asocijacije, duplirana pravila za obradu paketa, izmene sesija koje niko nije tražio i nagli skok zauzeća resursa
- Traži od dobavljača dokaz da komponenta odbacuje neispravnu poruku bez rušenja procesa, i isti test uvrsti u prijem privatne mobilne mreže