Telefoni zaraženi mesecima, upozorenje stiglo od Applea
U avgustu je dvanaestoro ljudi u Srbiji dobilo istu poruku od Applea: vaš telefon je bio meta komercijalnog špijunskog softvera. Tako je otkriven talas neovlašćenog prisluškivanja koji SHARE fondacija opisuje kao najveći do sada dokumentovan. Po njihovim nalazima, od početka godine na meti je bilo najmanje četrnaest ljudi: članovi studentskog pokreta, aktivisti, jedan poslanik i jedan odbornik, svi iz opozicionih redova. Forenziku su radile dve međunarodne laboratorije. Citizen Lab je na telefonu jednog studenta potvrdio Pegasus, špijunski softver izraelske firme NSO Group, i naveo da je bio zaražen u decembru 2025. i januaru 2026. Implant je stigao kroz iMessage aplikaciju, takozvanim zero-click napadom: nema linka na koji se klikće, nema priloga koji se otvara, telefon samo preuzima poruku i primenjuje konfiguraciju u pozadini, poput MMS podešavanja provajdera kada kupite novi uređaj. Apple je tu rupu u svojim telefonima u međuvremenu zatvorio. Citizen Lab dodaje da je ovo prvi slučaj Pegasusa koji je forenzički potvrđen u 2026. godini. Amnesty International je na dva uređaja našao novu verziju domaćeg špijunskog softvera NoviSpy. Jedan od telefona je prethodno oduzet vlasniku na policijskom ispitivanju. Drugi slučaj je isplivao u javnost kada su privatne Viber poruke sa špijuniranog uređaja puštene uživo na TV Informeru. NoviSpy nije novost: Amnesty ga je 2024. godine detaljno opisao i utvrdio da podatke šalje na server sa IP adresom koja pripada Bezbednosno informativnoj agenciji. Ista laboratorija ocenjuje da se zaražavanje vrši dok su uređaji u rukama vlasti. Zvanična Srbija to odbacuje. Predsednica Skupštine Ana Brnabić izjavila je da država iza ovih slučajeva ne stoji i osporava iznete dokaze. Predsednik Ustavnog suda Vladan Petrov izjavio je 4. septembra na TV Pink da nije reč o špijunaži nego eventualno o neovlašćenom prisluškivanju, i upitao ko kaže da je iza toga država Srbija. BIA je slučaj nazvala običnim trivijalnim senzacionalizmom. NSO Group tvrdi da se njihov alat koristi protiv terorizma i kriminala i da prekidaju svaku zloupotrebu koju otkriju, a sve se dešava u izbornoj godini, pred martovske lokalne i oktobarske parlamentarne izbore.
Zero-click napad je vrh ledenog brega i košta milione dolara na crnom tržištu. Nema tu nepažnje, nema pogrešnog klika, nema slabe lozinke. Telefon radi isto, samo još neko nadgleda komunikaciju. Zato ovakve slučajeve ne otkrivaju vlasnici nego proizvođači i forenzičari, i to po pravilu dosta kasnije: u ovom slučaju osam meseci nakon zaraze. Ko stoji iza špijunaže, nema definitivnih dokaza. Ipak, postoji evidentna institucionalna praznina. Upozorenje stiže iz Kalifornije, forenzika se radi u Torontu i Londonu, a žrtvama u Srbiji pomaže nevladina organizacija. Adrese na koju oštećeni građanin može da se javi — nema. O slučaju se izjasnio i predsednik Ustavnog suda: ako nemate šta posebno da krijete, zašto biste se brinuli da li vas neko prisluškuje.
- Ako dobiješ upozorenje od Applea ili Googlea da si meta, ne briši ga; javi se organizaciji koja radi forenziku, poput SHARE fondacije ili Access Now helpline-a
- Održavaj telefon ažurnim, jer se ovakvi napadi oslanjaju na propuste koje proizvođač u međuvremenu zatvara zakrpama
- Ako si aktivista, novinar ili političar, uključi Lockdown Mode na iPhoneu, odnosno Advanced Protection na Androidu
- Uređaj koji ti je bio oduzet ili ostavljen u servisu tretiraj kao kompromitovan dok se ne proveri
- Osetljive razgovore sprovodi kroz aplikacije sa visokim stepenom bezbednosti i na telefonu ne drži ono što nije neophodno u svakodnevnom korišćenju